Događaji

Događaji / 12/02/2015 / 1260

DUNAVSKA VINA

IMG_20150916_172249 U XIX veku, Lord Bajron je putovao Balkanom, upoznavao balkanske narode, običaje, tradiciju i o tome potom prenosio priče na zapadu Evrope. Balkan je uvek bio tako blizu, a ipak tako daleko zapadnim narodima. Ni u XX veku nije bilo drugačije. Većina zemalja (sa izuzetkom Jugoslavije) je bila sakrivena iza gvozdene zavese. U takvom okruženju, postojali su odvažni pojedinci sa vizijom, radoznalošću i željom za otkrivanjem novih kultura spremni da pređu granicu. Tu mi prvo pada na pamet Marsel Selije iz Švajcarske koji je sa svojom suprugom obilazio Bugarsku i Rumuniju i beležio bisere tradicionalne narodne muzike, a potom ih predstavljao na zapadu. Zahvaljujući njemu su svetsku slavu stekli rumunski virtuoz na panovoj fruli Gheorghe Zamfir i bugarski hor 'Le Mystere des Voix Bulgares' koji je proslavio bugarsko polifono pevanje. Ako pričamo o savremenoj vinskoj sceni na Balkanu i šire u istočnoj Evropi, svakako jedna od najvećih promoterki vina iz "Novog Starog sveta" je Caroline Gilby, nosilac titule Master of Wine. Zahvaljujući njoj su brojne sorte koje su do skoro bile sasvim nepoznate vinskim poznavaocima na zapadu i često nemoguće da se izgovore postale bliže.

Caroline Gilby MW

Zato njene Masterclass radionice izazivaju dosta pažnje, jer treba uvek biti spreman na neko novo otkriće, nove arome, sorte, vinske regije... 14.novembra 2015.godine, u sklopu humanitarne vinske manifestacije Salonul Rovinhud u Temišvaru (Rumunija), Caroline Gilby MW je povela brojnu vinsku publiku na dunavsku vinsku avanturu.

wine tasting

publika

despotika

1. Morava 2014 - vinarija Despotika (Srbija)- Morava je stekla popriličnu popularnost u Srbiji i sve više lokalnih vinarija se opredeljuje da u vinogradima zasadi ovu sortu. U knjizi Wine Grapes, Bibliji vinskog sveta, Džensis Robinson moravu vidi kao sortu koja obećava. A dokaz da i srpski vinari dele njeno mišljenje jeste činjenica da se sve više sadi u vinogradima u Srbiji, da pojedini vinari ozbiljno razmišljaju i o penušavoj moravi, narandžastoj moravi, kasnoj berbi... Uveren sam da će nam u narednim godinama vinarija Despotika pokazati pravo lice morave. Jednostavno, godina 2014 nije dozvolila da se u potpunosti razvije aromatski kompleks morave. Nešto jednostavnije arome na nosu nego što bismo očekivali, i herbalne note u tragovima koje brzo nestaju.U ustima, vino ostavlja osvežavajuć citrusni trag: limeta, limun, grejp. Kiseline prijatne, osvežavajuće, u balansu. Vinarija Despotika je nova vinarija, osnovana 2010. godine. Još jedan pokazatelj da Srbija, po rečima Caroline Gilby, doživljava impresivan razvoj u vinarstvu ponajviše zahvaljujući mladim, pasioniranim vinarima.  Naprosto, srpski vinari su usled političke situacije u zemlji kasno pokrenuli renesansu vinske scene, pa su sada u situaciji kao gost koji kasno stiže na žurku te zbog toga žuri da što bolje iskoristi vreme i da se što bolje provede. Zato treba da očekujemo da će nam u narednim godinama dolaziti uzbudljive novosti iz Srbije. 2. Graševina 2014 - Iločki podrumi (Hrvatska) - Graševina je najzastupljenija sorta u hrvatskim vinogradima. Zvanično se smatra da je hrvatska sorta, mada je u istoj meri možemo smatrati i fruškogorskom obzirom da teritorija prostiranja jedne sorte ne prati političke granice država (naročito na Balkanu). Iločki podrumi poseduju oko 350 hektara vinograda zasađenih graševinom, a pored toga uzimaju i grožđe od kooperanata. U čaši, vino prosto pleni svojom raskošnom strukturom - puno telo i koncentrovanost su upotpunjeni aromama dunje, jabuke, stonog voća i citrusnim kiselinama koje se prelivaju ka blagoj prijatnoj gorčini u završnici.

paleta vina

3. Riesling 2012 - Château Belá (Egon Müller) (Slovačka) - Poznati vinar Egon Müller je odlučio da na jugu Slovačke, na obali Dunava u regiji Sturovo uputi izazov najboljim rizlinzima Austrije i Nemačke. Rizling ima dugu tradiciju u Slovačkoj. Vino slamasto žute boje. Na nosu u prvi plan izbijaju klasične note citrusa, stonog voća, petrolejske note. U ustima, vino je linearno (impresioniraće vas više trajanje aroma nego li njihova kompleksnost), a do izražaja dolazi čelični karakter. U završnici ostaje mineralni trag u ustima. 4. Egon Müller  Riesling  2014 (Nemačka) - Filozofija Egon Müller-a  je da treba dopustiti vinu da se samo napravi, organski, sa što manje intervencije i uz prirodnu fermentaciju u tankovima od inoksa. Treba dodati i da vino potiče iz Mozela, najhladnije vinske regije Nemačke. Vinogradi se nalaze na strmim liticama, na osunčanim ekspozicijama. Vino odlikuju prodorne kiseline koje stimulišu salivaciju u ustima. Uprkos tome, vino je u savršenom balansu, sa taman toliko slasti u ustima koja spira sve tragove kiseline u ustima i vodi ka dugoj elegantnoj završnici. 5.  Kirchholz Blaufrankisch 2013 - Weninger (Austrija) - U Austriji, Franz Weninger je postao sinonim za frankovku. Od 2006. godine, vinarija Weninger primenjuje principe biodinamičke proizvodnje. Pritom je frankovka u Austriji prešla put od vina u stilu kaberne sovinjona do elegantnog vina u stilu pino noara. Fokus je na nežnoj ekstrakciji, manjem uticaju drveta. Cilj je da se u strukturu vina ugrade kiseline, a ne tanini. Vino u čaši je zaista elegantno, prisutnih ali svilenih tanina. U ustima dosta voćnih aroma višnje, borovnice i kupine uz začinske note. Završnica voćna i skladna. 6. Borovitza Gamza  2013  (Bugarska) - Vinarija Borovitza se nalazi na zapadu Bugarske, kod Belogradčika, u neposrednoj blizini granice sa Srbijom. Vlasnik Ognyan Tzvetanov je predano tražio male parcele na kojima rastu stare loze sa željom da od grožđa sa tih parcela proizvodi vina u malim serijama. Sorta gamza je poznatija kod nas kao kadarka. Vino je odležavalo 24 meseca u velikim hrastovim bačvama. U ustima je vino mekano, elegantno, sa prijatnim aromama kupine i šljive.

paleta vina

7. Serendipity 2013 - Et Cetera (Moldavija) - Moldavija je verovatno u najtežoj situaciji od svih država istočne Evrope. Vinska industrija je pretrpela težak udarac kada je Rusija uvela ekonomske sankcije Moldaviji, što je značilo gubitak tržišta na koje je do tada plasirano 85% vina u izvozu. Trenutno, Moldavija sprovodi mere kako bi regulisala svoj vinski sektor i transformisala ga kako bi ga što lakše prilagodili današnjoj situaciji na globalnoj vinskoj sceni. Vinarija Et Cetera je mlada vinarija iz Moldavije koja prikazuje potencijale ove zemlje i daje naznaku šta u budućnosti možemo očekivati od Moldavije kad su u pitanju vina. Sortni sastav ovog vina: fetaska neagra 70%, kaberne sovinjon 30%. Fetaska neagra nam je kao sorta poznatija zahvaljujući rumunskim vinarijama koje ulažu velike napore u promociju sorte.  Međutim, jako je teško odrediti tipičan stil rumunske fetaske neagre: od koncentrovanih vina džemastog karaktera pa do svežih voćnih elegantnih vina. Po rečima Caroline Gilby, možda je dobitna kombinacija za fetasku neagru upravo da se kupažira sa drugim sortama, kao što je u ovom slučaju uparena sa kaberne sovinjonom. Rezultat je divno, koncentrovano vino prepuno crnog šumskog voća, sladića, začinskih nota. photo © Andrei Iurkovski photo © Andrei Iurkovski 8. Negru de Drăgăşani 2013 - Vitis Metamorfosis (Rumunija) - Caroline Gilby je na ovogodišnjem Decanter-u bila predsednik panela ocenjivača koji ocenjuju vina iz Češke republike, Rumunije, Mađarske i Slovenije. Ove godine je najviša ocena koju je dobilo neko rumunsko vino bilo srebro, i to upravo za ovo vino. Sorta negru de dragašani je novostvorena sorta priznata 1993. godine i u čitavoj Rumuniji postoji 16ha zasada ove sorte. Vino koje pruža puno zadovoljstva, karakterno. 9. Szamorodni 2010 - Barta Pince (Mađarska) - I za kraj, Tokaj - ekskluzivna regija istočne Evrope. Berba 2010 nije bila jedna od onih koje će se pamtiti, ali ovo vino iz vinarije Barta je dostiglo visok kvalitet ponajviše zahvaljujući mikrolokaciji, jer se vinograd furminta nalazi na padini brda Király (istorijska parcela Öreg Király) . Pravi vrtlog aroma dunje, suve kajsije, meda od bagrema. Završnica beskonačno duga...        



NAZAD NA KATEGORIJU

Tomislav Ivanović

Nagrađivani vinski novinar, kritičar i saradnik odabranih vinskih magazina. Autor i urednik vebsajta www.vinopedia.rs. Nosilac WSET3 sertifikata. Član Udruženja somelijera Vojvodine. Sudija na nacionalnim i internacionalnim vinskim takmičenjima. Vodi radionice i predavanja na temu vina Srbije i Balkana. Lokalni partner organizacije Wine Mosaic. Suosnivač Međunarodnog dana prokupca.

Pročitajte i druge članke iz ove rubrike:


REKORDNI BROJ UZORAKA NA VINSKOM TAKMIČENJU BIWC 2024 PROČITAJ VIŠE


GRAND VIN 2024 - MAKEDONSKI DAVID UZ GOLIJATA PROČITAJ VIŠE


GROW DU MONDE 2024 - BALATON (MAĐARSKA) PROČITAJ VIŠE


ŽUPA 2024 PROČITAJ VIŠE


WINEOS 2024 U OSIJEKU PROČITAJ VIŠE

Sledeći članak
Prethodni članak

Nagrade