Događaji

Događaji / 12/17/2015 / 1634

U TEM SOMBORSKOM VINSKOM TROUGLU

Ravangrad Sombor je jedan od gradova na severu Srbije kome se rado vraćam... Ko se jednom prošeta ili provoza fijakerom ispod beskrajnih drvoreda koji štite ulice od vetrova iz ravnice, ostaće zauvek zaljubljen u grad u kom je živeo i Laza Kostić, romantična poetska duša Srbije. Sombor će vas definitivno očarati svojom arhitekturom, šarmom, spokojom.

Sombor

sombor sada

Vinarstvo u okolini Sombora je svoj vrhunac dostiglo u XIX veku. Lokalna grofovska porodica Kovač je u Riđici posedovala oko 200 jutara vinograda i najveći vinski podrum u Bačkobodroškoj županiji. Nekada su Telečka visoravan i okolina Sombora spadali u vinski rejon Subotičko-Horgoške peščare, pri čemu je Telečka visoravan bila klasifikovana kao vinogradarska oaza u okviru tog rejona. Danas, nova klasifikacija vinogradarskih rejona je dala veći značaj vinima iz ovog dela Srbije i priznala njihov identitet i specifičnosti.

I tako je od vinogradarske oaze nastao Somborski trougao na čijoj teritoriji se nalaze granice tri vinogradarska rejona, svaki sa svojim specifičnostima: delom Bački rejon, zatim rejon Telečka i zapadni deo Subotičkog rejona. Pravom ljubitelju vina će ovo biti dovoljan razlog da se odmah zaputi u Sombor i otkrije svu raznolikost podneblja i zemljišta koje okružuje ovaj grad. Malo je gradova u Srbiji koji se mogu pohvaliti činjenicom da na svojoj teritoriji imaju vinograde iz tri vinogradarska rejona. Na teritoriji Sombora koja pripada subotičkom rejonu  ćete pronaći vinograde na smeđem stepskom zemljištu na pesku u kombinaciji sa černozemom koje lokalno stanovništvo najčešće naziva „crni pesak“. U rejonu Telečka dominira černozem i  stepsko smeđe zemljište. Što se tiče Bačkog rejona i oaze Karavukovo, vinogradi se najčešće nalaze na černozemu.

Čitava regija oko Sombora je u ravnici, nadmorska visina varira od 80 metara do 130 metara tako da se vinogradari najviše plaše velikih mrazeva.

Svake godine odlazim na festival vina Ravangrad u Somboru jer je to jedinstvena prilika da se na jednom mestu pronađu vina iz ovog dela Srbije. Ove godine, festival Ravangrad je kao ogledalo prikazao trenutnu sliku vinarstva u okolini Sombora. Nakon nekoliko godina, oseća se ogroman napredak. Somborski vinari nisu na radaru vinskih krugova u Beogradu ali strpljivo rade u svojim vinogradima i podrumima... I rezultati već postaju vidljivi u boci. A recept je jednostavan: pesak u vinogradu zadržava toplotu, lako se greje i brzo se hladi, ne zadržava vlagu. Sasvim dovoljno da vinu da bogat aromatski profil, a bez visokih alkohola jer Sombor spada u hladnije vinogradarske regije Srbije.  S druge strane, vinogradi kod kojih preovlađuje černozem obzirom da sadrže dosta humusa i organskih materija imaju većih problema sa preteranom bujnošću vinove loze. Čini mi se da su somborski vinari shvatili da samo intenzivna zelena rezidba, defolijacija  i druge ampelotehnike kontrole bujnosti mogu dovesti do kvaliteta. Somborski vinari su shvatili i da nisu sve sorte podjednako prilagođene lokalnim klimatskim uslovima. U vinogradima oko Sombora su najviše zastupljene bele sorte vinove loze, dok se crvena vina još uvek u velikom broju slučajeva prave od grožđa koje je kupljeno južnije: u Župi, Nišu ili na Fruškoj Gori.

Kuriozitet je da je u somborskim vinogradima koji pripadaju zapadnom delu subotičkog rejona  dozvoljena sorta manconi. Vinarija Dragić iz Sombora uvek izazove radoznalost među ljubiteljima vina kada se pojavi sa svojim etiketama vina od ove sorte poreklom iz severne Italije. I dok je sorta retka u vinogradima Srbije, treba pomenuti da je manconi takođe dozvoljena sorta u svim vinogradarskim rejonima kontinentalne Hrvatske (jedini izuzetak je podregija Zagorje-Međimurje). Vinarija Dragić je radi u suvoj verziji, ali čisto ideje radi, u poslednjih nekoliko godina se u Italiji mogu naći solidni primerci penušavih vina od ove sorte od grožđa iz kasne berbe (spumanti i frizzanti). Da biste bolje razumeli šta se krije ispod naziva sorte, otkrićemo vam da su roditelji manconija rajnski rizling i pino blan. Carski drum Manzoni 2014 – Vinarija Dragić u sebi sažima strukturu pino blana i aromatski kompleks rajnskog rizlinga. Prijatne osvežavajuće kiseline, na nosu voćno, dosta aroma jabuke, breskvi uz lepe note belog livadskog cveća, bagremovog cveta koje se polako otvaraju iz pozadine.

manconi

Vinski zaljubljenici će u Somboru pronaći i zasade žutog muskata (muscat giallo). Još jedna sorta sa severa Italije, u bliskom srodstvu sa tamjanikom. VRT Vinarija Radoslav Tripković ju je uvrstila u sortiment belih sorti u vinogradima i već ove godine su vinskoj publici predstavili kupažu žutog muskata i sovinjon blana. Za sada vinarija VRT još uvek opipava ukus publike kad je u pitanju ova sorta, ali zašto ne... Nemojte se začuditi ako se jednog dana pred vama pojavi slatko vino u passito stilu ili penušavac od žutog muskata iz Sombora.

VRT

Vučja krv 2014 – Vučji podrum – (sortni sastav: kaberne sovinjon, merlo) Još uvek mlado vino, na nosu dominira crno šumsko voće, kupina. Srednjeg tela, zaokruženo, kiseline u balansu. Tanini ostavljaju suv, pomalo grub trag u ustima. Može se očekivati da će daljim odležavanjem dodatno smekšati.

Vučji podrum

Sauvignon Blanc 2015 – VRT Vinarija Radoslav Tripković – Sovinjon blan se pokazao kao zahvalna sorta u srpskim vinogradima. Ima ga u vinogradima širom Srbije a vinska publika je zahvaljujući razvoju vinske kulture naučila da ceni dobar sovinjon blan. Ovaj primerak somborskog sovinjona se ističe hrskavom svežinom koju donose kiseline i mineralnošću koja se lepo uklapa sa aromama citrusa, grejpfruta, limunove trave u ustima. Na nosu, prepoznatljive sortne herbalne note.

Zaključak sa ovogodišnjeg Ravangrad festivala vina je da se somborska vinska scena razvija u pravom smeru. Generalno, kvalitet vina je znatno napredovao, a sa marketinške strane se može iskoristiti činjenica da se somborski vinogradi prostiru u tri vinska rejona (somborski vinski trougao). I mada je to najteži način, male porodične vinarije iz Sombora rastu organski, stasavaju zajedno sa usponom vinske kulture u gradu. U prilog tome ide i činjenica da u Somboru lokalna vinoteka postoji  i opstaje duže nego u većim gradovima kao što su Niš ili Kragujevac. Takođe, na vinskoj karti restorana Fijaker u centru Sombora se mogu pronaći i lokalna vina. Sa dosta optimizma gledam na ovaj deo Srbije i jedva čekam priliku da opet dođem u predivnu varoš Sombor.




NAZAD NA KATEGORIJU

Tomislav Ivanović

Nagrađivani vinski novinar, kritičar i saradnik odabranih vinskih magazina. Autor i urednik vebsajta www.vinopedia.rs. Nosilac WSET3 sertifikata. Član Udruženja somelijera Vojvodine. Sudija na nacionalnim i internacionalnim vinskim takmičenjima. Vodi radionice i predavanja na temu vina Srbije i Balkana. Lokalni partner organizacije Wine Mosaic. Suosnivač Međunarodnog dana prokupca.

Pročitajte i druge članke iz ove rubrike:


REKORDNI BROJ UZORAKA NA VINSKOM TAKMIČENJU BIWC 2024 PROČITAJ VIŠE


GRAND VIN 2024 - MAKEDONSKI DAVID UZ GOLIJATA PROČITAJ VIŠE


GROW DU MONDE 2024 - BALATON (MAĐARSKA) PROČITAJ VIŠE


ŽUPA 2024 PROČITAJ VIŠE


WINEOS 2024 U OSIJEKU PROČITAJ VIŠE

Sledeći članak
Prethodni članak

Nagrade