Događaji

Događaji / 11/17/2016 / 1020

USKRSNUĆE LAZAREV(AČK)O

festival_srpskih_vina_2016

Grad Lazarevac je relativno noviji proizvod srpske istorije. Sve do kraja 19. veka, glavna varošica u ovom delu Srbije je bila Šopić. Nakon proglašenja nezavisnosti Srbije 1878. godine, oblast oko Šopića postaje sve jača ekonomski, prvenstveno zbog trgovine sa Austrougarskom i blizine Beograda. Ime naselja Lazarevac je zvanično inaugurisano u srpskim novinama na Vidovdan 1889. godine. Predanje kazuje da je Lazarevac dobio ime po najstarijoj kafani u ovom kraju koja se zvala „Knez Lazar“ a po drugoj teoriji, Lazarevac je dobio status varošice na Lazarevu subotu pa je po tome i dobio ime. U svakom slučaju, Lazarevac je još tada uvideo prednost svog položaja u blizini Beograda koji je i u to vreme bio glavno tržište za plasman lokalnih poljoprivrednih proizvoda.

© turistička organizacija Lazarevca © turistička organizacija Lazarevca

 Danas, dok se pored ibarske magistrale naizmenično smenjuju obrisi čeličnih dinosaura i industrijskog nasleđa kopova lignite rudarskog basena "Kolubara" i napuštena sablasna sela čiji stanovnici su se preselili na druge lokacije zbog širenja rudnika uglja na nove površine, prva pomisao na Lazarevac jeste industrija, ugalj, kopovi... Ali, za vinski svet je Lazarevac postao i festivalsko središte koje promoviše vina iz Srbije.

Festival se održava u subotu. Nije Lazareva, ali je lazarevačka. Dok žurimo kako bismo stigli na otvaranje festivala, razmišljam o budućnosti vinske manifestacije kao što je Festival srpskih vina u Lazarevcu.

Vinske manifestacije u Srbiji su još uvek prilično centralizovane. Vinska publika u Beogradu ima tu privilegiju da sve najinteresantnije vinske prezentacije dolaze prvo u Beograd. Predstavljanja novih vina, vođene degustacije, mini vinski sajmovi, tematske večeri na temu uparivanja hrane i vina, vinski festivali i sajmovi, konferencije. Jednostavno, tržišna matematika je jednostavna – Beograd kao potencijalno najveće tržište nudi najviše mogućnosti za plasman vina pa je svima i te kako važno da se predstave beogradskoj vinskoj publici.

Potom na red dolazi Novi Sad sa nekoliko već tradicionalnih manifestacija koje imaju svoj identitet i već su postale turistički mamac u regionu (Interfest, Dani portugizera svatovca). Grad takođe ne zaostaje ni sa tematskim dešavanjima u lokalnim restoranima, tako da vinska publika i te kako može da bude u toku sa dešavanjima na vinskoj sceni. Sve u svemu, bez onog wow efekta, ali ipak se tokom godine stalno nešto dešava...

Ako treba da krenemo u druge krajeve Srbije u potrazi za vinskim manifestacijama, imaćemo izazov da izbegnemo vašarsko-demrečku atmosferu i poimanje vinskog sajma kao podvrstu seoskog vašara gde se u jednom ćošku okupi nekoliko lokalnih proizvođača koji prodaju vina u plastičnim bocama (hm, kod nas ta ambalaža nema neki poseban naziv... u Sloveniji sam čuo da plastičnu ambalažu za vino lokalno šaljivo nazivaju „dalmatinski magnum“). Ako izostavimo sve događaje tog kolorita, ostaje nam nekoliko destinacija: Niš, Kragujevac, Sombor i Lazarevac.

Niš i Kragujevac su od samog početka visoko postavili lestvicu po pitanju kvaliteta manifestacije. Lazarevac je tokom osam godina postojanja krenuo polako, korak po korak, stidljivo i sa skromnim sredstvima. Od početka ga je pratila reputacija iskreno organizovanog festivala, sa jedinim ciljem da se promovišu srpske vinarije i da se ohrabre potrošači da piju domaća vina. Ove godine sajam deluje osveženo, pa su organizatori sa novom energijom ušli u novu etapu razvoja.

Osam godina kasnije, jasno vidimo efekte lazarevačkog festivala a i smernicu u kom pravcu treba misliti o budućnosti ovog praznika srpskih vina.

1)    Broj vinarija u okolini Lazarevca je znatno porastao, a takođe i površine pod vinogradima. U okolini Lazarevca se formiralo jezgro malih vinara koji su primetno poboljšali kvalitet svojih vina. To je naročito bilo vidljivo ove godine. Očigledno je da za lazarevačke vinare predstavlja ohrabrenje što izlažu vina zajedno sa već afirmisanim vinarijama iz Srbije, uspostavljaju kontakte i razmenjuju iskustva... To je definitivno najplemenitija odlika lazarevačkog festivala vina.

Lazarevac

2)    U lokalnoj sredini kao što je Lazarevac koja se ranije nije mogla dičiti zavidnom vinskom kulturom je stasala nova vinska publika (iako je taj sloj još uvek mali)  koja je naučila da u restoranu pored Vranca Pro Corde postoje i još neka druga vina koja su iz Srbije a ne zaostaju po kvalitetu. Sam podatak da je na festivalu bilo prisutno skoro 5.000 posetilaca (informacija koju je objavio organizator) deluje impresivno jer to znači da je 1/5 ukupnog stanovništva Lazarevca tog dana imala priliku da se upozna sa srpskim vinarima. A pritom je viđeno i dosta publike iz Beograda koja je zbog festivala stigla u Lazarevac.

3)    Rast vinske kulture se ogleda i u izložbenoj postavci: kible, dovoljno leda za hlađenje vina, osoblje festivala koje je redovno obilazilo štandove izlagača... U proteklih 8 godina su organizatori shvatili da za uspeh vinske manifestacije nisu presudni kiflice, salčići, suhomesnati proizvodi pa su ti sadržaji svedeni na razumnu meru (kad smo već kod toga, jedina primedba na ovogodišnji sajam jeste čudni spoj štandova župskih vinara i  štanda mačkatske pršute koja se mogla namirisati u krugu od 20 metara a zahvaljujući čemu je i najaromatičnija tamjanika delovala barikirano i nadimljeno).

Lazarevac

4)    Organizatori su ove godine znatno olakšali snalaženje i kretanje pored štandova jer su vinarije bile grupisane po rejonima. Ljubitelji prokupca su imali svoj deo u kom su bile skoncentrisane župske vinarije. Vojvodina je takođe imala svoj deo sale, a ni Šumadinci nisu bili zapostavljeni. Dobra pokazna vežba i za ostale festivale kako bi izložbena postavka izgledala najbolje za snalaženje iz perspektive posetilaca.

5)    Dakle, festival iz godine u godinu pravi kvalitativni pomak. Ove godine se organizacionom timu pridružio i pripadnik domaće vinske medijske scene, kolega Neša Andrić (vinovnik.rs) ... U poslednje vreme, i vinski mediji sve više u praksi pokazuju da njihovo postojanje ima svrhu i da nisu samo obična piskarala, već da svojim delovanjem mogu da daju (i daju)  praktični doprinos širenju vinske kulture... I to podržavamo!

6)    Impresija nakon ovogodišnjeg lazarevačkog festivala vina jeste da Turistička organizacija Lazarevca može da bolje iskoristi potencijal ovog festivala. Ako već izvesno dolazi određen broj vinske publike iz Beograda i drugih mesta i na jednom mestu se okupi oko 5000 ljudi, zašto to ne iskoristiti da se bliže predstavi Lazarevac i njegove znamenitosti... Možda opcija pešačke ture sa vodičem (za posetioce festivala koji se prijave putem društvenih mreža) u popodnevnim časovima kroz Lazarevac i obilazak crkve Svetog Dimitrija sa kosturnicom, Kamengrada, moderne galerije, spomenika srpskom ratniku. Možda i organizovani obilazak lazarevačkih vinarija za prisutne medije.

7) Konačno, treba odati priznanje i gospodinu Radoslavu Čvoroviću iz Zeočkih vinograda, koji je vizionarski pokrenuo čitavu priču o festivalu vina u Lazarevcu. Zahvaljujući njegovom trudu i zalaganju, festival vina je opstao i stigao do današnjeg oblika, što je naročito bitno kad vidimo da se neki mnogo veći i ambicioznije zamišljeni sajmovi i festivali gase nakon nekoliko godina. Lazarevac i lazarevački ljubitelji vina to sigurno znaju da cene. Samim tim je gospodin Čvorović sebi obezbedio mesto na stranicama moderne srpske vinske istorije.

Mi smo samoinicijativno otkrili skriveni biser Lazarevca i iako je već padao mrak, put nas je neizostavno odveo do etno-sela Babina reka... Uz vatru kamina, prijatni enterijer i fenomenalnu hranu smo sabrali utiske sa ovogodišnjeg Sajma vina u Lazarevcu... Do sledeće godine... U Lazarevac vredi ponovo doći.

babina reka

   



NAZAD NA KATEGORIJU

Tomislav Ivanović

Nagrađivani vinski novinar, kritičar i saradnik odabranih vinskih magazina. Autor i urednik vebsajta www.vinopedia.rs. Nosilac WSET3 sertifikata. Član Udruženja somelijera Vojvodine. Sudija na nacionalnim i internacionalnim vinskim takmičenjima. Vodi radionice i predavanja na temu vina Srbije i Balkana. Lokalni partner organizacije Wine Mosaic. Suosnivač Međunarodnog dana prokupca.

Pročitajte i druge članke iz ove rubrike:


REKORDNI BROJ UZORAKA NA VINSKOM TAKMIČENJU BIWC 2024 PROČITAJ VIŠE


GRAND VIN 2024 - MAKEDONSKI DAVID UZ GOLIJATA PROČITAJ VIŠE


GROW DU MONDE 2024 - BALATON (MAĐARSKA) PROČITAJ VIŠE


ŽUPA 2024 PROČITAJ VIŠE


WINEOS 2024 U OSIJEKU PROČITAJ VIŠE

Sledeći članak
Prethodni članak

Nagrade