Aktuelno

Aktuelno / 11/19/2019 / 1996

VRANAC - MADE IN MONTENEGRO

Njeguški pršut, cicvara, priganice, raštan, vranac, krstač... Ljubitelji gastronomije će na području malene Crne Gore pronaći prave male bisere, fuziju  mediteranske kuhinje, orijentalnih uticaja i elemenata kontinentalne kuhinje. Dobra hrana ne ide bez dobrih vina, a kada pomenemo Crnu Goru, naravno da nam prvo pada na pamet vino od autohtone crnogorske sorte vranac.

Zbog toga smo krenuli u Crnu Goru sa grupom internacionalnih vinskih novinara i blogera da otkrijemo autentični crnogorski vranac.

Pre odlaska u Podgoricu, neizostavno mesto koje treba posetiti je Boka Kotorska. Jedinstveni fjord na jugu Evrope i pogled koji se zauvek urezuje u pamćenje. Sva lepota prirode koja je nastajala od postanka sveta... Dok se krivudavim putem spuštamo ka risanskom zalivu, sve oči su uprte na panoramske prizore zaliva. Poneki uzdah ushićenja i škljocanje foto aparata... Priroda je bila tako velikodušna kad je Crnoj Gori darivala prirodne lepote, a na lokalnom stanovništvu je da te lepote očuva (što nažalost nije lako, gledajući primere divlje neplanske gradnje po obodu zaliva, a i smeće pored puta koje ostavljaju turisti i lokalno stanovništvo).

KOTOR

Grad trgovaca i moreplovaca smešten u Bokokotorskom zalivu je uvršten na listu UNESCO-ve kulturne i prirodne baštine. Prve asocijacije na Kotor su mi obično velike saobraćajne gužve tokom letnjih meseci, pokušaji da nađem parking što bliže starom gradskom jezgru. Po svoj prilici, oktobar je pravi trenutak da se poseti grad. Bez velikih gužvi, bez potrage za parking mestom, a još uvek divno sunčano vreme... Ubrzo prolazimo kroz glavnu gradsku kapiju... Naravno, ljubitelji vina prvo idu da obiđu katedralu Svetog Tripuna, koji je zaštitnik grada...Svetog Tripuna (Trifuna) podjednako poštuju i katolici i pravoslavci, a u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji, ovaj svetac je ujedno i zaštitnik vinara i vinogradara. Pored katedrale Svetog Tripuna, neizostavno treba posetiti i Crkvu Svetog Luke. Obe građevine su podignute tokom XII veka. I prošetati uskim ulicama starog grada koje će vas vratiti u neka davna vremena kada je Kotor bio jedna od glavnih luka na Jadranu...

Grad je prepun malih restorana tako da koristimo pauzu i da probamo lokalne specijalitete. Blizina mora neizostavno nas motiviše da isprobamo sveže morske specijalitete.

CRNOGORSKI VRANAC

Sorta vranac je autohtona crnogorska sorta vinove loze koja se tokom XX veka proširila po celoj regiji. Pozna sorta, zahteva dobro osunčane položaje i toplo, rastresito-šljunkovito zemljište. Naziv sorte vranac je izveden od reči vran (crn) a isti termin se koristi i za crnog pastuva. Sasvim prigodno, pošto je vino od vranca snažno, puno, taninsko, intenzivno obojeno, veoma ekstraktivno.

Sorta potiče iz Crmnice, područja na obodu Skadarskog jezera. Akademik Ulićević za sortu vranac navodi sinonime vranac krstač, crmnička loza, vranac crmnički i navodi da se vranac gajio na veoma uskom području, tako da njegov areal gajenja pre XIX veka nije bio širi od 30km. U Makedoniji se prvi zasadi vranca javljaju 1950. godine kada su prvi ogledni vinogradi posađeni na lokalitetu Butel kod Skoplja.

Naučna istraživanja i rad ne analizi profila DNK crnogorskih autohtonih sorti vinove loze su potvrdili da su roditelji vranca sorta kratošija (zinfandel/primitivo/crljenak) i duljenga. Vinarija Plantaže 13. jul je uradila klonsku selekciju vranca te je priznato 7 klonova sorte vranac.

ĆEMOVSKO POLJE

Najznačajniji lokaliteti ako pričamo o crnogorskom vrancu su Crmnica, mesto odakle vranac vuče svoje korene, i Ćemovsko polje, najveći vinogradarski kompleks u Evropi površine 2.310 ha. Od toga, 70% površina je zasađeno sortom vranac. Među belim sortama prednjači autohtona sorta krstač. Od ostalih sorti, zastupljene su šardone, sovinjon blan, pino blan, kaberne sovinjon, merlo, marselan, žižak.

Projekat Ćemovsko polje je realizovan u periodu 1977-1982.

Naziv Ćemovsko polje je nastao od albanske reči koja označava reku Cijevnu (Ćemi) koja protiče po obodu polja. Verovatno je to i jedini vinograd u Evropi koji se nalazi uz samu ivicu piste podgoričkog aerodroma, tako da izgleda kao da se avioni direktno spuštaju u redove vinograda. Dok sa vidikovca pokušavamo da sagledamo veličinu ovog vinograda, gledamo prema Tuzima, Dinoši i Milješu, gde su zbog blizine okolnih brda i hladnije mikrolokacije posađene bele sorte vinove loze.

Značaj Ćemovskog polja je danas još veći jer je tim predvođen Vesnom Maraš tu osnovao nacionalnu ampelografsku kolekciju i vrši dalja naučna istraživanja sa autohtonim sortama vrancem i kratošijem ali i drugim sortama koje mogu imati ekonomski značaj.

Zemljište Ćemovskog polja je sastavljeno od krečnjačkog konglomerata - obluci, pesak i fina frakcija zemlje što vinima daje naročitu mineralnost. Sa svih strana su vinogradi okruženi krečnjačkim planinama, pri čemu veliki uticaj na mikroklimu ima susret kontinentalne i mediteranske klime. Može se smatrati da se nalaze u karstnoj dolini sa izuzetno vrelim i suvim letom i zimom koja je neznatno hladnija od zime na obali Jadrana. Vinograd se nalazi na nadmorskoj visini u rasponu od 45 do 70 metara.

Veličina ovih vinograda se najbolje sagleda u vreme berbe kada oko 1.000 radnika berača uđe među redove vinograda. Kako bi obezbedili dovoljnu radnu snagu, vinarija Plantaže 13. juli angažuje radnike iz čitavog regiona bivše Jugoslavije.

ŠIPČANIK

Vinski podrum Šipčanik je smešten u brdu u neposrednoj blizini vinograda na Ćemovskom polju. Podzemni hangar nekadašnjeg vojnog aerodroma je pretvoren u impresivnu riznicu vina. Podrum je u obliku tunela dugog 356 metara, širine 13,5 metara i visine 7 metara. U gotovo idealnim uslovima se čuva u drvenim sudovima (77 velikih bačvi i 450 barika) i bocama oko 2 miliona litara vina.

Šipčanik je od ove godine postao nezaobilazna turistička destinacija Crne Gore. U sklopu podruma je stoga i degustaciona sala i specijalizovana prodavnica tako da turisti mogu da naprave izlet u vinsku istoriju Crne Gore.

DEGUSTACIJA

Crnogorski Val 2012 - (sortni sastav: krstač, šardone) Penušavac rađen tradicionalnim metodom. Vino odiše očuvanom svežinom i sofisticiranom ekspresijom . Postojani fini mehurići ispune usta uz razigrane kiseline i ostavljaju uzbudljivu impresiju. Aromatski profil evoluira tako da vredi posvetiti vreme ovom vinu u čaši: od zelene jabuke, zrele breskve, pa do diskretnih nota svežeg začinskog bilja, bosiljka, limete uvijenih u omotač od nota prepečenog hleba. Plemenito, sveže, kompleksno.

Pro Anima 2018 - (sortni sastav: 100% Pinot Blanc) Na lokalitetu Ćemovsko polje se trenutno nalazi oko 22 ha zasada pod sortom pino blan. Međutim, uzimajući u obzir rezultate koje postižu sa tom sortom, u Plantažama ozbiljno  razmišljaju o daljem širenju površina. Fermentacija i odležavanje u inoks sudovima na finom talogu. Dopada mi se što u ovom vinu ne izostaje ni svežina ni snaga. Na nosu, arome zrelog žutog voća, kruška, zrele žute jabuke, ananas, tropsko voće. Na nepcima, isti aromatski profil, uz nešto začinskih nota u završnici. Glatko, mekano, toplo.

Chardonnay Barrique 2016 - Fermentacija i odležavanje 10 meseci u bariku, uz dodatnih 6 meseci u boci. Uticaj drveta sljubljen sa prepoznatljivim sortnim karakteristikama šardonea. Zrelo žuto i tropsko voće naprosto pršti iz čaše, ananas, breskva, jabuka praćeno mednim, vanilastim tonovima. Kremasto, puno, bogato na nepcima. Visoki alkoholi nepogrešivo kazuju da je pred nama moćan šardone sa Mediterana.

Vladika 2016 - (sortni sastav: 80% vranac, 10% kaberne sovinjon, 10% merlo) Vino koje je nastalo kao omaž Njegošu i koje je naročito popularno na srpskom tržištu. Odličan odnos cena/kvalitet. Na nosu se dopadljivi trag vanile i slatkih začina stapa u voćnu mekanu impresiju kojom dominiraju note brusnice, kupine i višnje. U ustima, upeglano, mekano, kompleksno. Naglašeni tonovi višnje i borovnice, note kafe, crne čokolade, vanile, cimeta. Duga, postojana završnica.

Vranac Reserve 2013 - Vino koje najbolje pokazuje nadmoć Plantaža 13. juli koje na površinama od preko 2 hiljade hektara mogu svake godine odabrati najkvalitetniju sirovinu sa odabranih pozicija kako bi nastala vina koja se kvalitetom mogu svrstati u najbolja vina regije. Dok smo degustirali ovo vino, nastala je tišina jer su prisutni vinski novinari pokušavali da uhvate sve te nijanse aroma, slojevitost i kompleksnost.  Vino je živo, razvija se, raste, evoluira u čaši...svaki trenutak nosi sa sobom nove doživljaje... Nakon 6 godina odležavanja (3 godine u drvenim sudovima od francuskog hrasta, te još 3 godine u boci), vino je tek započelo svoj razvoj. Veliki potencijal za odležavanje. Dominantno voćni profil (višnje, borovnice, kupine), svež duvan, sirova koža, cimet, sladić. Kiseline vinu daju svežinu i živost. Moćno, a ipak tako elegantno.

Medun 2013 - Vino od delimično prosušenih bobica vranca iz kasne berbe. Na nosu mekano, toplo. Iz sloja nota vanile, karamela i cimeta izviru arome suvog grožđa, višnje, prezrele kupine, urme, crne čokolade. Čvrsti tanini u kombinaciji sa naglašenom slasti bi pokvarili utisak da nije neverovatnih kiselina koje daju ovom vinu živost i svežinu. Puno telo. 15% alkohol.

(Foto: T. Ivanović, M. Reuterdahl)




NAZAD NA KATEGORIJU

Tomislav Ivanović

Nagrađivani vinski novinar, kritičar i saradnik odabranih vinskih magazina. Autor i urednik vebsajta www.vinopedia.rs. Nosilac WSET3 sertifikata. Član Udruženja somelijera Vojvodine. Sudija na nacionalnim i internacionalnim vinskim takmičenjima. Vodi radionice i predavanja na temu vina Srbije i Balkana. Lokalni partner organizacije Wine Mosaic. Suosnivač Međunarodnog dana prokupca.

Pročitajte i druge članke iz ove rubrike:


SPASIMO STARE VINOGRADE SRBIJE PROČITAJ VIŠE


NAŠLI SMO ANTIGONU IZ ORAHOVCA PROČITAJ VIŠE


SRPSKO VINO KOŠTA 100 EUR - I ŠTA ĆEMO SAD? PROČITAJ VIŠE


MOŽE LI VINO BEZ BURETA? IMA LI ALTERNATIVE? PROČITAJ VIŠE


SANTOMAS - CRVENA VINA ISTRE PROČITAJ VIŠE

Sledeći članak
Prethodni članak

Nagrade