Aktuelno

Aktuelno / 05/02/2014 / 2798

ŽUPA, KRALJEVSTVO TAMJANIKE I PROKUPCA

Župa

Župa je reč slovenskog porekla koja označava neku administrativnu oblast, obično skupinu sela, kojom upravlja župan. Vremenom, značenje termina župa je evoluiralo te danas ovaj pojam u srpskom jeziku označava regiju koja se odlikuje blagom mikroklimom, zaštićeno područje do koga zimi ne prodiru mraz, hladni vetrovi i snežni oblaci. U Srbiji je danas svakako najpoznatija Župa aleksandrovačka, ili samo "Župa", istorijska vinska oblast Srbije koja vekovima čuva kontinuitet srpskog vinarstva.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Župa se nalazi na jugu Srbije, 230km udaljena od Beograda. Okružena je planinama Kopaonik (2017 m), Željin (1785 m), Goč (1123 m) i Jastrebac (1494 m). Čitava kotlina se može podeliti na Gornju i Donju Župu, pri čemu Donja Župa predstavlja vinogorje sa nepreglednim poljima vinograda. Župsko vinogorje pripada rejonu Tri Morave, obzirom da  se sve reke koje protiču kroz Župu aleksandrovačku ulivaju u Zapadnu Moravu.

 

Župa

Župa

Župa

KLIMA I ZEMLJIŠTE

Klimatski, regija Župe aleksandrovačke pripada pojasu sa umerenom kontinentalnom klimom sa odlikama mediteranske klime. Zime su blage, sa malo snega, dok temperature retko padaju ispod -10 stepeni Celzijusa. Zato i ne čudi što se u ovom kraju stanovništvo već vekovima bavi vinogradarstvom. Najsušniji period godine je od aprila do juna, dok su jeseni sunčane i suve, što naročito pogoduje poznim sortama poput prokupca.  Zato ne iznenađuje što u Župi mogu da uspevaju i tipično mediteranske kulture kao što su smokve i bademi.

Obzirom da se najveći deo vinograda nalazi u Donjoj Župi, zemljište na kom se nalaze u najvećoj meri čine aluvijalni nanosi na dnu kotline i sedimenti po padinama brda. Pedološki, preovlađuju gajnjača, crnica i više tipova podzolastog tla.

Župa

Župa

ISTORIJA

Materijalni tragovi ukazuju da je vino činilo važan element svakodnevnog života u Župi još u vreme Rimljana. Međutim, prvi pisani podaci o Župi i njenim vinogradima potiču iz XII veka. Tada je Veliki Župan Stefan Nemanja, osnivač srednjovekovne srpske države,  poklonio manastiru Studenici nekoliko sela u Župi (Kožetin, Popovac, Raklja,Velika Kruševica) sa podrumima, pri čemu su sva ta sela imala obavezu da manastir snabdevaju potrebnim količinama vina. Sve to je zapisano u Studeničkoj povelji iz 1196. godine.

U 19.veku je selo Kožetin preraslo u varoš Aleksandrovac koja ubrzo stiče reputaciju jednog od glavnih centara za snabdevanje vinom čitavog Balkana. U Beogradu su postojale specijalizovane radnje za prodaju župskog vina.  Filoksera je u Župu stigla 1882. godine i za 4 godine je uspela da opustoši tamošnje vinograde. Na sreću, Srbija je 1891. godine u Aleksandrovcu osnovala Državni lozno-voćni rasadnik čime je omogućena obnova župskog vinogorja novim zasadima na otpornim podlogama.

Početkom dvadesetog veka, pojedine vinarske porodice iz Župe su posedovale kapacitete podruma i preko milion litara. Vino i grožđe su bili glavni izvor prihoda za brojne porodice u Župi. Međutim, ratovi u XX veku su zaustavili razvoj vinarstva u Župi. A posle Drugog svetskog rata, lokalna zadruga je nacionalizovana; zakon nije dozvoljavao vinarima da proizvode vino za prodaju već samo da grožđe iz vinograda predaju industrijskim vinarijama koje su same diktirale otkupne cene.

Početkom 21. veka, izdvojila se grupa vinskih pionira Župe koji su rešili da svojim radom u vinogradima i podrumima vrate nekadašnju slavu Župe. A da uloženi trud nije uzaludan, pokazuju i nagrade na svetskim takmičenjima koja su vina iz Župe ponovo počela dobijati.

SORTE

Župa je prava mala vinska oaza u kojoj su sačuvane autentične srpske sorte grožđa prokupac i tamjanika, a uz njih se takođe mogu naći u vinogradima i internacionalne sorte kao što su rajnski rizling, kaberne sovinjon, merlo, šardone. Ime Župe je poneo i župski bojadiser, sorta bojadisera nastala ukrštanjem sorti alikant buše i game crni. Takođe, na malim istorijskim parcelama se mogu naći stare autohtone sorte koje su sve posađene zajedno u vinogradu na isti način kao što je to bilo uobičajeno u prošlosti širom Mediterana. I na takvim parcelama se mogu naći sorte kao što su drenak, trnjak, rkaciteli, žilavka, itd.

I baš kao što je tradicija u čitavom pojasu Mediterana, tipični uzgojni oblik loze u Župi je od davnina bio župski kondir, koji se pokazao i kao najpodesniji za sortu prokupac obzirom da joj je potrebno dosta sunca tokom celog dana. U lokalnom dijalektu, takvi čokoti se nazivaju "gidže" i nije retko na pojedinim parcelama pronaći vinograde sa gidžama starim između 50 i 120 godina.

stari vinograd prokupca u vlasništvu vinarije Budimir 

Župa

stari vinogradi podruma Radenković (© D. Jelić) 

ŽUPSKE POLJANE

U Župi se još uvek mogu pronaći jedinstvena sezonska vinogradarsko-vinarska naselja zvana poljane. Poljane su gradili vlasnici vinograda iz sela Gornje Župe kako bi mogli u njima boraviti u periodu radova u vinogradu. Poljane su nastale još u srednjem veku, mada današnje poljane potiču najvećim delom sa kraja 19. i početka 20. veka. Arhitektonski, to su vinogradarska naselja zbijenog tipa sa uskim sokacima i malim centralnim trgom. Vinski podrumi su sagrađeni od blata, kamena, nepečene cigle, a u ređim slučajevima i od drveta. Poljane sa svih strana okružuju grad Aleksandrovac koji predstavlja centar župskog vinogorja. Do danas su sačuvane 24 poljane, a najpoznatije su poljane Lukarevina, Kruševica (čije postojanje se vezuje još za period cara Lazara (XIV vek)), Ježevica, Botunjska, itd...

© www.muzejzupe.org.rs 

MUZEJ VINARSTVA I VINOGRADARSTVA

Muzej vinarstva i vinogradarstva je osnovan 2000. godine i nalazi se u Aleksandrovcu, u nekadašnjem vinskom podrumu Poljoprivredne škole sagrađenom 1924. godine u provansalskom stilu. Muzej poseduje bogatu zbirku koja prikazuje istoriju i vinsku tradiciju Župe.

 

Muzej vinarstva i vinogradarstva

Muzej vinarstva i vinogradarstva

Muzej vinarstva i vinogradarstva

Muzej vinarstva i vinogradarstva

Muzej vinarstva i vinogradarstva




NAZAD NA KATEGORIJU

Tomislav Ivanović

Nagrađivani vinski novinar, kritičar i saradnik odabranih vinskih magazina. Autor i urednik vebsajta www.vinopedia.rs. Nosilac WSET3 sertifikata. Član Udruženja somelijera Vojvodine. Sudija na nacionalnim i internacionalnim vinskim takmičenjima. Vodi radionice i predavanja na temu vina Srbije i Balkana. Lokalni partner organizacije Wine Mosaic. Suosnivač Međunarodnog dana prokupca.

Pročitajte i druge članke iz ove rubrike:


SPASIMO STARE VINOGRADE SRBIJE PROČITAJ VIŠE


NAŠLI SMO ANTIGONU IZ ORAHOVCA PROČITAJ VIŠE


SRPSKO VINO KOŠTA 100 EUR - I ŠTA ĆEMO SAD? PROČITAJ VIŠE


MOŽE LI VINO BEZ BURETA? IMA LI ALTERNATIVE? PROČITAJ VIŠE


SANTOMAS - CRVENA VINA ISTRE PROČITAJ VIŠE

Sledeći članak
Prethodni članak

Nagrade