Aktuelno

Aktuelno / 09/25/2012 / 1035

DIREKTNO SA BERBANSKIH DANA - PALIĆ 15.09.2012.

  Septembar je zaista intenzivan mesec po pitanju dešavanja iz sveta vina. Bukvalno svakog vikenda, pred vama se pruža izbor, a samo u zavisnosti od udaljenosti zavisi za koja ćete se opredeliti... 15. septembra sam već od ranog jutra znao da me čeka dug i sadržajan dan. Dan ranije sam se dogovorio sa Milošem, prijateljem iz vinarije Pusula i vitezom vinskog reda Singidunum da zajedno obiđemo i Berbanske dane na Paliću i Vršačku berbu u Vršcu.  Iz Beograda smo krenuli rano ujutro sa izvesnom dozom strepnje kakvo nas vreme očekuje tokom dana. Oblaci nisu ulivali poverenje. ali nas je tešilo što se vinski deo Berbanskih dana održava ove godine na Velikoj terasi, pa će izlagači biti zaštićeni od eventualne kiše.

Na auto-putu nij bilo gužve, tako da smo na Palić stigli i ranije nego što smo planirali. Zato smo imali vremena da svratimo do Vinskog dvora u Hajdukovu. Tamo su nas dočekali vlasnik Laslo Hupert i njegova supruga Erika Fodor. Dok smo autom prilazili hotelu i restoranu kroz špalire vinograda na peščanoj podlozi, već smo primetili da je ovogodišnja suša ostavila traga na lozi. Svakako, pesak ne zadržava vodu, a pored toga se i lako ugreje, te temperatura u vinogradu postaje još viša. Kasnije smo od Lasla saznali da je deo vinograda pokriven sistemom navodnjavanja kap po kap, što je donekle ublažilo posledice suše.



Inače, Laslo u svojim vinogradima takođe uzgaja i špansku sortu tempraniljo (tempranillo) koja rano sazreva i voli dosta sunca. U Španiji ovu sortu koriste u kupažama da vinu podari stabilno telo i punoću, nešto slično kaberne sovinjonu. Ove godine, tempraniljo u vinogradima Vinskog dvora je odlično podneo sušu.

Nakon obilaska hotela i restorana Vinski dvor, Laslo nas je poveo i u svoj vinski podrum gde smo sa zadovoljstvom probali iz tanka italijanski rizling iz 2011. godine koji će se tek u narednom periodu naći u bocama i prodaji. Takođe, Laslo nam je predstavio i vino Don Oliver, od mađarskih sorti Iršai Oliver i Čersegi fisereš. Sorta Iršai Oliver je nastala 1930. godine ukrštanjem sorti Pozsony x Pearl of Csaba, a od nje nastaju vina relativno srednjeg tela ali intenzivne arome koja podseća na tamjaniku.

Obzirom da je vreme brzo proletelo, krenuli smo prema Paliću i Velikoj terasi gde su vinari već počeli da pristižu. Za razliku od prošle godine, kada su vinari bili smešteni pored staze u parku ispred Velike terase na improvizovanim štandovima, ovog puta je svaka vinarija dobila svoj uređen štand. Moram da napomenem da su se ove godine organizatori potrudili i da povećaju broj izlagača, a ne samo da im pruže bolje uslove.

Nakon otvaranja Berbanskih dana, usledila je ceremonija vinskog viteškog reda Arena Zabatkiensis (Subotički pesak) iz Hajdukova, u kojoj je Teofil Isaković položio ispit za novog glasnika subotičkih vitezova. Ispit za glasnika vinskog viteškog reda je nešto jednostavniji nego za viteza, tako da je Teofil pored teorijskih pitanja imao i zadatak da ispod tkanine prepozna dodirom ruku jedan od predmeta koji koriste ljubitelji vina. Naravno, nije mu bilo teško da prepozna otvarač za vino među skrivenim predmetima. Potom je izgovorio i tekst zakletve na latinskom jeziku. Titulu pudara, odnosno čuvara vinograda je ove godine dobio Čaba Šimon koji već 6 godina neguje vinograde vinarije Tonković iz Bačkih Vinograda.



Među izlagačima, najviše je bilo vinarija iz okoline Subotice. Vinarija Dibonis je na štandu predstavila svoja vina i rakije, a mi smo izabrali da probamo DiMerlot koji ima velike šanse da nadmaši DiShiraz po kom je ova vinarija postala prepoznatljiva.



Od vinarija sa severa Srbije, bile su takođe prisutne i vinarija Balint i vinarija Tonković.



Sa vinarijom Tonković sam se prvi put susreo na poslednjem sajmu vina u Beogradu, u hotelu Zira. Zato sam bio jako radoznao da vidim kako se razvila njihova kadarka. Intenzivne arome crvenih trešanja su odmah ispunile čašu upotpunjene aromama kafe i karamele. Zaista, fino elegantno vino u kom se oseća hrastovina jer je vino odležavalo u barik buradima. Vinarija Tonković je jedinstvena u Srbiji jer na svojim zasadima od 10 hektara na Subotičko-horgoškoj peščari gaje isključivo kadarku - sortu za koju se smatra da potiče sa Skadarskog jezera (skadarka), a da su je u Panonsku niziju preneli Srbi tokom Velike seobe pod vođstvom Aresenija III Čarnojevića. Mislim da će ovoj vinariji biti naročit izazov da se izbore na tržištu među ostalim vinarijama sa vinom od samo jedne sorte grožđa, ali ako budu svo vreme insistirali na kvalitetu i pri tom ne budu pravili kompromise, onda će zasigurno taj trud biti nagrađen. Kadarka još nije zauzela mesto koje zaslužuje na srpskom vinskom tržištu, te stoga vinarija Tonković ima priliku da uskoro u Srbiji kada kažu kadarka, svi pomisle na Kadarku Tonković.



Sremski rejon su predstavljali Mačkov Podrum,vinarija Molovin, Vinum iz Novog Sada.



Mnogi posetioci nisu krili iznenađenje kada čuju da je vinarija Pusula iz valjevskog kraja, prosto jer svi pamte valjevski kraj po šljivama i rakiji, tako da su bili radoznali da probaju vina u ponudi vinarije Pusula.


Na Paliću smo ostali do 15h, a onda smo morali da krenemo dalje putevima vina, jer je i u Vršcu u toku Vršačka berba... A to je već nova priča o vinu, grožđu i vinskim vitezovima...


 

 

 



NAZAD NA KATEGORIJU

Tomislav Ivanović

Nagrađivani vinski novinar, kritičar i saradnik odabranih vinskih magazina. Autor i urednik vebsajta www.vinopedia.rs. Nosilac WSET3 sertifikata. Član Udruženja somelijera Vojvodine. Sudija na nacionalnim i internacionalnim vinskim takmičenjima. Vodi radionice i predavanja na temu vina Srbije i Balkana. Lokalni partner organizacije Wine Mosaic. Suosnivač Međunarodnog dana prokupca.

Pročitajte i druge članke iz ove rubrike:


SPASIMO STARE VINOGRADE SRBIJE PROČITAJ VIŠE


NAŠLI SMO ANTIGONU IZ ORAHOVCA PROČITAJ VIŠE


SRPSKO VINO KOŠTA 100 EUR - I ŠTA ĆEMO SAD? PROČITAJ VIŠE


MOŽE LI VINO BEZ BURETA? IMA LI ALTERNATIVE? PROČITAJ VIŠE


SANTOMAS - CRVENA VINA ISTRE PROČITAJ VIŠE

Sledeći članak
Prethodni članak

Nagrade