Aktuelno

Aktuelno / 09/27/2022 / 2173

DEŠIFROVAN GENETSKI KOD JAGODE

Nova poglavlja vinarstva i vinogradarstva Srbije nastaju danas zahvaljujući znanju i informacijama koje smo nasledili od naših predaka. U Srbiji je sproveden pilot projekat "Valorizacija genetičkih resursa vinove loze u Srbiji: genomski pristup za vinogradarstvo 21. veka".U sklopu istraživanja, na 163  uzorka starih sorti vinove loze iz Župe, Toplice, Negotinske Krajine, Šumadije i Vojvodine, identifikovani su genetički profili primenom SSR i SNP markera kako bismo otkrili vredne podatke vezano za prošlost vinarstva u Srbiji.


U sklopu projekta su analizirani i stari čokoti jagode iz Župe (koja se lokalno naziva još i tamjanika jagodinka).

Istraživanje koje je sprovela grupa naučnika iz Španije i Srbije predvođena prof. Hoze Martinez Zapaterom  je pokazalo da jagoda nije autohtona sorta vinove loze već da je poznata u vinarstvu i pod nazivima Muskat Ferdinand, odnosno Ferdinand de Leseps ili Ananas grožđe.  Zanimljivo je da sorta nosi ime po Ferdinand de Lesepsu, francuskom diplomati i inženjeru koji je zaslužan za izgradnju Sueckog kanala.

Sorta jagoda je nastala u 19.veku kontrolisanom hibridizacijom u Velikoj Britaniji, a predstavlja hibrid bele šasle i izabele. Time se ujedno mogu objasniti i njene specifične arome. U Velikoj Britaniji se ova sorta gajila u staklenicima, proširila se po Evropi u periodu nakon filoksere.

Pošto u međunarodnim registrima nije ubeležen naziv jagoda za ovu sortu, inicijativa koja je proistekla iz ovog projekta je da se zvanično registruje jagoda kao jedan od sinonima.

Objavljeni podaci su rezultat projekta  „Valorizacija genetičkih resursa vinove loze u Srbiji: genomski pristup za vinogradarstvo 21. veka“, koji je izveden u saradnji Biološkog fakulteta (Univerzitet u Beogradu), Instituta za vino i vinovu lozu, (Univerziteta u La Riohi, Španija), Instituta za multidisciplinarna istraživanja (Univerzitet u Beogradu), Poljoprivrednog fakulteta (Univerzitet u Beogradu) i Poljoprivrednog fakulteta (Univerzitet u Novom Sadu). Od domaćih stručnjaka, na projektu su radili prof. dr. Slavica Todić sa Poljoprivrednog fakulteta, dr Dragoslav Ivanišević sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Milica Rat sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, prof dr Željko Tomanović sa Biološkog fakulteta u Beogradu, dr Miroslav Nikolić sa Instituta za multidisciplinarna istraživanja u Beogradu. 

Foto ©Doris Schneider, Julius Kühn-Institut (JKI), Federal Research Centre for Cultivated Plants, Institute for Grapevine Breeding Geilweilerhof - 76833 Siebeldingen, GERMANY




NAZAD NA KATEGORIJU

Tomislav Ivanović

Nagrađivani vinski novinar, kritičar i saradnik odabranih vinskih magazina. Autor i urednik vebsajta www.vinopedia.rs. Nosilac WSET3 sertifikata. Član Udruženja somelijera Vojvodine. Sudija na nacionalnim i internacionalnim vinskim takmičenjima. Vodi radionice i predavanja na temu vina Srbije i Balkana. Lokalni partner organizacije Wine Mosaic. Suosnivač Međunarodnog dana prokupca.

Pročitajte i druge članke iz ove rubrike:


SPASIMO STARE VINOGRADE SRBIJE PROČITAJ VIŠE


NAŠLI SMO ANTIGONU IZ ORAHOVCA PROČITAJ VIŠE


SRPSKO VINO KOŠTA 100 EUR - I ŠTA ĆEMO SAD? PROČITAJ VIŠE


MOŽE LI VINO BEZ BURETA? IMA LI ALTERNATIVE? PROČITAJ VIŠE


SANTOMAS - CRVENA VINA ISTRE PROČITAJ VIŠE

Sledeći članak
Prethodni članak

Nagrade